Do kompletne destilacije u deset koraka

19/06/2017

P1060836Ana Ličina stručna voditeljica ljubljanske Šole aromaterapije  piše o destilaciji u bakrenom alembiku, načinu na koji mnogi slovenski aromaterapeuti proizvode hidrolate:

Mi, ljubitelji destilacije u bakrenom alembiku, se kod mirisnih eksperimenata susrećemo s hrpicom praktičnih pitanja. Koji je destilator dobar? Kako velik treba biti? Na što treba obratiti pažnju? Kada brati bilje? Koje dijelove biljki? Parna ili vodena destilacija ili kombinacija obiju? Namakanje materijala? Rezanje? Sušenje? I još i još pitanja…
Nakon nedavne edukacije kod uglednog stručnjaka Marca Valussija mi se otvorio mnogo širi pogled na cijeli proces. Pa navedimo nekoliko saznanja koja će vam možda dobro doći.

  1. IZBOR DESTILATORA

Za početnike je sasvim dovoljno da nabave manji bakreni alembik, recimo 5 ili 10 litarski i da se pozabave dobivanjem hidrolata. U tako malenom destilatoru nećete dobivati eterična ulja (osim možda nekoliko kapljica), ali ćete puno naučiti o procesu destilacije i pripremiti se za kasnije profesionalnije poduhvate koji će uključivati i dobivanje eteričnih ulja. Ako vam ambicije porastu, razmislite o kupovini 30 litarskog destilatora od nehrđajućeg čelika (jer je inoks inertniji materijal od bakra i lakše ga je čistiti). Čišćenje je posebno važno ako želite destilirati različite biljke, a ne samo jednu.

  1. PARNA ILI VODENA DESTILACIJA
    Parna destilacija
    je bolji izbor od vodene! Kod vodene destilacije dolazi do refluksa, zbog čega se gubi znatan dio eteričnih ulja koja ostanu u otpadnoj vodi. Zato se za vodenu destilaciju treba odlučiti samo u slučajevima kad je ona neophodna: kod nježnih cvjetova (npr. ruža), kad je mirisni materijal u obliku praha (npr. osušena i u prah samljevena sandalovina) i slično. Budući da u slučaju parne destilacije biljni materijal nije u dodiru s vodom, destilacija će biti učinkovitija, dobit ćemo kvalitetnije eterično ulje i hidrolat, pa ćemo postići proizvode koji bilje predstavljaju biljku.
  1. VRIJEME BRANJA I PRAVI TRENUTAK U CIKLUSU RAZVOJA BILJKE
    Biljni materijal je važno brati u pravom trenutku za vašu specifičnu svrhu. U slučaju destiliranja listova i grančica vrijeme branja nije toliko presudno, jer razlike mogu biti samo u količini dobivenih eteričnih ulja, a ne i u njihovom sastavu. P1060809Cvjetovi se tijekom različitih faza cvatnje znatno mijenjaju, pa će se odgovarajuće mijenjati i kemijski sastav vašeg proizvoda. Odnosno u praksi: ružmarin možete destilirati tijekom cijele godine, a ako ga budete brali u periodu cvatnje, destilat će sadržavati i komponente koje biljci služe za privlačenje oprašivača i zbog toga će imati bolji, cvjetniji miris. Aktivni spojevi eteričnih ulja u listovima i grančicama služe prije svega za zaštitu biljke (npr. 1,8 cineol), dok cvjetovi na vrhuncu faze cvatnje sadrže mnoge komponente kojima privlače oprašivače (npr. linalool).
  1. VREMENSKI UVJETI
    Aromatično bilje za destilaciju berite samo po suhom vremenu. Ako je vrijeme bilo kišovito, treba s branjem pričekati 10 – 14 dana od prestanka kiše. To je vrlo važno kad destiliramo biljke kojima su žlijezde s aromatičnim hlapivim spojevima na površini (npr. porodica usnatica). Kiša doista “spere” određenu količinu eteričnih ulja, pa se i metabolizam biljke razlikuje za sunčanih dana od onog po kišnom vremenu. Osim toga, mokar materijal nije podesan za parnu destilaciju, jer voda ometa prolazak pare.
  1. SVJEŽE ILI SUHO BILJE
    IMG_0503Većinom najbolje uspijeva destilacija svježe nabranog bilja. Dobar primjer za to su lavanda, timijan, mravinac. Biljke čiji su listovi više glatki i sjajni je preporučljivo ostaviti da malo povenu (samo nekoliko sati). Primjer takve biljke je metvica.
  1. REZANJE BILJKI
    Skupljati samo cvjetove ili i stabljike? Ako opet uzmemo kao primjer lavandu, preporučuje se brati cvijet plus otprilike 10 cm stabljike. Stabljike će pomoći da punjenje kotla bude jednakomjernije i bolje nagnječeno. Takav način je posebno važan kod biljaka s malim cvjetovima, kao šro je npr. kamilica, jer bi se kod destilacije samo cvjetova stvorile neprohodne grude koje bi blokirale prolazak pare.
  1. PUNJENJE KOTLA
    P1060823Nagnječiti ili ne nagnječiti materijal? Za dobar rezultat destilacije je uvijek dobro materijal nagnječiti, jer je takva destilacija ekonomičnija i učinkovitija. Posebnu pažnju treba obratiti na to da materijal bude ravnomjerno raspoređen pazeći naročito na rubove koji se dotiču stijenki kotla. Upravo na tim mjestima nam para najviše “bježi”, pa bismo u konačnom proizvodu mogli ostati bez većine aromatičnih komponenti i destilirali bismo samo vodu.
  1. PREGLED DESTILIRANOG MATERIJALA
    Nakon završene destilacije uvijek pogledajte u kakvom je stanju “otpadni materijal”: sam biljni materijal, ali i vodu na dnu kotla. Ako je biljni materijal nejednake boje, to znači da destilacija nije tekla homogeno i da para nije uspjela ravnomjerno “pokupiti” aromatične tvari. Ako je voda tamna, najvjerojatnije je došlo do refluksa, što je posljedica preslabo/prerahlo nagnječenog sadržaja kotla ili preslabog protoka pare. Iz svih tih opažanja možete mnogo naučiti i poboljšati svoj postupak destilacije.
  1. SKLADIŠTENJE I KORIŠTENJE PROIZVODA
    Budući da vjerojatno većina nas proizvodi hidrolate, nije zgorega spomenuti skladištenje proizvoda. Hidrolati su jako podložni kontaminaciji, zato ih uvijek pohranite u sterilne boce i čuvajte na hladnom. Jako pazite da ne dodirujete pribor rukama, brinite o čistoći čaša, cjevčica, teglica. Tako će hidrolati u načelu biti upotrebljivi najmanje godinu dana. Koristite ih kao tonik za lice, kao dodatak jelima i pićima, za pripremu kozmetike, u njezi tijela, za održavanje zdravlja i dobrobiti. Ukoliko ste imali sreće da dobijete i eterično ulje, pomoću pipete ili separatora ga odvojite od hidrolata i spremite u bočicu tako da ulje seže do vrha. Kod hidrolata je najveći rizik mikrobiološka kontaminacija, kod eteričnih ulja je najštetnija oksidacija – to jest zrak u bočici. Sve proizvode označite naljepnicama s detaljnim podacima.
  1. VOĐENJE DNEVNIKA
    bilješkeZapisujte, zapisujte, zapisujte…
    Osmislite svoj “destilacijski dnevnik” u koji je pametno zapisati:-  datum destilacije
    –  mjesto branja bilja
    –  vrstu aromatične biljke
    –  težinu aromatičnog materijala
    –  količinu vode korištene u destilaciji
    –  vrijeme trajanja ekstrakcije
    –  količinu dobivenog hidrolata/eteričnog ulja

 

p.s. Ako imate dodatnih pitanja, obratite se Ani na: ana@sola-aromaterapije.si