Sindrom bolesne zgrade

30/01/2013

Jeste li stalno umorni, često vas boli glava, bezvoljni ste, malaksali, nefokusirani i razdražljivi? Suze vam oči, suši vam se grlo, otežano dišete, kašljucate, sinusi su vam upaljeni, svrbi vas koža, hvataju vas vrtoglavice? Možda je uzrok tih tegoba zgrada u kojoj boravite! Ako je neka zgrada građena ili održavana na neodgovarajući način, a naročito ako ima zatvoren klimatizacijski sustav, velika je vjerojatnost da će specifična mikroklima koja u njoj vlada uzrokovati niz zdravstvenih tegoba kod osoba koje u njoj borave.

Tu pojavu je Svjetska zdravstvena zajednica definirala kao sindrom bolesne zgrade (SBS). Karakteristični simptomi su vezani za boravak u određenoj zgradi, a smanjuju se ili se u potpunosti povlače nakon napuštanja zgrade. Rezultati istraživanja govore da, primjerice, u SAD-u 25 milijuna službenika pati od neke tegobe koja spada pod taj sindrom. Postotci zaposlenih s barem jednim simptomom SBS-a u zemljama s hladnom i vlažnom klimom (u kojima su češće zgrade sa zatvorenim klimatizacijskim sustavima) se penju na  preko 90%, dok su u zemljama s povoljnijom klimom i s manje klimatiziranih ureda te brojke višestruko manje (do ispod 20%).

Izvori onečišćenja u takvim zgradama su mnogobrojni i vjerojatno bi bili potrebni veliki tehnički zahvati kako bi se uklonili njihovi štetni utjecaji na zdravlje. Dakle, problem je vrlo kompleksan i zadire daleko izvan dosega pojedinca. Tiče se arhitekture, građevinarstva, ergonomije, organizacije rada, opremanja interijera, uredske opreme, održavanja zgrade…

Najčešće razgovori o toj temi završe slijeganjem ramenima i nikakvim pokušajem promjene situacije. Međutim, i najmanji pomak prema poboljšanju kvalitete vlastitog (radnog, ali i kućnog) okoliša je dobro došao! Sigurno se nekim malim preinakama može postići adekvatno osvjetljenje, bar malo sniziti razina buke i poboljšati kvaliteta zraka u prostoru. Zrak treba imati protok, biti dovoljno vlažan, adekvatno zagrijan i sadržavati što manje alergenih i ostalih potencijalno štetnih čestica. Na te parametre se sigurno može donekle utjecati.

Unesite u prostor biljke koje podižu kvalitet zraka. Malo brige oko tih zelenih bića će vam donijeti dodatni bonus: blagotvorne trenutke isključivanja iz dnevnog opterećenja obavezama.

Nađite načina da u prostoru raspršite eterična ulja. Ona djeluju antiseptično i smanjit će broj štetnih mikroorganizama (bakterija, gljivica, grinja…) u zraku. Ako ne možete postići dogovor oko izbora ulja za mirisno animiranje zajedničkog prostora, tko vam brani da na papirnatu maramicu koju držite na svom radnom stolu kapnete kap ulja? Ili da tu maramicu nosite u džepu i priuštite si poneki mirisni udah kad vam to zatreba?

Nekoliko aromaterapijskih sugestija:

– Ako vam glavobolja muti pogled na svijet, nekoliko trenutaka predaha uz par udaha s maramice na kojoj je kap lavandinog ili metvičinog ulja bi moglo biti od pomoći.

– Želite li olakšati disanje i pročistiti zrak u neposrednom okolišu koristite ulje eukaliptusa.

– Ako trebate odagnati umor, koncentrirati se i logično razmišljati pokušajte s kapi ulja bosiljka ili limuna.

– A za unošenje vedrine u svjetonazor i za iskricu kreativnosti koristite eterično ulje slatke naranče.

– Ulje bergamota će olakšati stanja stresa, depresivnosti i tjeskobe.

Još jednom, SBS se ne odnosi samo na radne uvjete, nego i na uvjete u kojima živimo u svojim domovima. A tu imamo veću slobodu djelovanja i trebamo se pobrinuti za što zdraviji svakodnevni okoliš.