3
srp.
2013
0

Biljka s dobrim nosom

Prilikom proučavanja parazitske biljke iz vrste viline kose (Cuscuta pentagona) znanstvenici s Pennsilvanijskog državnog sveučilišta su zaključili da se ona, u potrazi za biljkom domaćinom, služi receptorima pomoću kojih može namirisati svoj cilj.

Biljka koja se smatra agresivnim korovom ne formira korijenje, a zalihe hrane u sjemenu su joj dostatne da naraste tek 10-ak centimetara. Sama ne može proizvesti klorofil. Dakle, za opstanak joj je presudno da što prije nađe biljku domaćina i počne koristiti njezine izvore hrane.

Taj životno važan posao ne može biti prepušten pokušaj-pogreška ponašanju. Ovim pokusom je nepobitno dokazano da vilina kosa reagira na hlapive kemijske spojeve koje u zrak ispuštaju druge biljke i usmjerava svoj rast prema onima čiji miris izabere. Tijekom pokusa je konstatirano da će klice viline kose rasti prema hlapivim kemikalijama izdvojenim iz rajčice (vilinoj kosi omiljene biljke-domaćina) čak i ako biljke rajčice nema u prostoru. Kemijskim pokusima su identificirana tri hlapiva kemijska spoja koji se sviđaju vilinoj kosi, kao i spojevi koji je odbijaju, pa je to razlog što, primjerice, ne bira pšenicu za svog domaćina.

Znanosti je otprije poznato da se insekti koji se hrane biljkama koriste hlapivim kemikalijama kao informacijama za uspješno lociranje izvora hrane. Ovo je prvi primjer potvrđenog usmjerenog rasta neke biljke prema hlapivim signalima koje odašilje druga biljka. Znanstvenici pretpostavljaju da je takav rast uobičajen među parazitskim biljem.

You may also like

Ružmarin za prisjećanje
Moderni život i osjet njuha

Leave a Reply