Osjet njuha i depresija

Na Medicinskom fakultetu Drezdenskog sveučilišta su, u pokusu u kom je sudjelovala 21 osoba u stanju ozbiljne depresije i isto toliko ispitanika koji nisu bili u depresiji, promatrali dio mozga koji omogućava našu reakciju na mirise. Sve ispitanike su izložili ispočetka vrlo slabom mirisu čiji je inenzitet postepeno pojačavan sve dok ga nisu mogli osjetiti svi ispitanici.

Pokazalo se da su osobe koje nisu u depresiji mogle namirisati znatno niže koncentracije mirisa od depresivnih osoba. Za vrijeme pokusa su metodom magnetske rezonancije praćeni dijelovi mozga odgovorni za procesiranje mirisa. Kod osoba u depresiji su ti dijelovi bili u prosjeku 15% manji nego kod osoba iz kontrolne grupe.

Konstatirano je da se s ozbiljnošću depresije smanjuje dio mozga koji je odgovoran za procesiranje mirisnih senzacija. Stoga se kod procjenjivanja djelotvornosti tretmana depresije dimenzije tog dijela mozga uzimaju kao objektivna mjera njegove uspješnosti.
Rezultati još jednog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Tel Avivu navode da bi nošenje prevelikih količina parfema moglo upućivati na depresiju.