Neuroparfimeristika

Proizvodnja parfema je velik biznis u kome se vrte ogromne količine novca, pa je i konkurencija u toj branši žestoka. Budući da je važno što bolje razumjeti tržište, shvatiti ukuse kupaca i razloge koji ih vode u izboru parfema, novca se nađe i za složena multidisciplinarna istraživanja.

Naravno, u fokusu tih istraživanja je funkcioniranje osjeta njuha. Kad dobije priliku, nos nepogrešivo bira mirise koji su nam u određenom trenutku potrebni, a mozak precizno procesira njegov izbor. Pokazalo se da je metodom fMRI (funkcionalna magnetska rezonancija) moguće pratiti djelovanje mirisa na specifične dijelove mozga uključene u njegovo procesiranje.

Saznanja znanstvenih istraživanja upućuju na zaključak da razinu samopouzdanja mogu podići mirisi iz skupine svježe-zeleno-citrusno, djelujući na orbitofrontalni korteks, da cvjetni mirisi mogu smanjiti stres stimulirajući hipokampus, da jestivi / gourmand mirisi mogu ublažiti tugu i depresiju podražujući hipotalamus, a da mekane, tople amber note djelovanjem na amigdalu mogu smanjiti tjeskobu i strah.

U novije vrijeme se razvija disciplina nazvana neuroparfimeristika, koja se koristi rezultatima istraživanja neuroznanosti. Vodi se idejom da se mirisom mogu održavati visoke razine dopamina i na taj način, kod osoba koje nose dobro odabrane parfeme, postići osjećaj dobrobiti.

Na istim saznanjima se temelji i terapija mirisom, koja se sve češće koristi bilo samostalno, bilo kao podrška u drugim terapijama.

¹ Podaci iz knjige Beautiful Scent Joachima Mensinga (2023.).